Kamis, 22 Agustus 2019

Tasi tolu nia furak

Lagoa Tasi-Tolu
Tasi tolu hanesan bairo ka rai kiik ida  neebe localiza iha suku komoro,postu administrativu  dom aleixo,Munisipiu Dili nian.Tasi tolu mos hanesan fatin ne’ebé sai lubun iha istória nasionál Timor-Leste nian, hahu husi tempu kolonializmu Portugal nian, invazaun Indonézia no iha Timor-Leste ukun an nian area protejidu tamba sai hanesan fatin turizmu ne’ebé furak no nakonu ho istória nasional Timor-Leste nian. Naran Tasi-Tolu foti Tasi- husi bee-lihun tolu ne’ebé furak tebes iha rai ne’ebá.
Tasi-Tolu lokaliza iha Dili oeste, ne’ebé distánsia 8 km husi Dili sentral nian. Fatin sira ne’ebe mak tama iha área protejidu mak hanesan tasi, lagoa tolu, estatua Saun João Paulo II no kampu fatin halo serimónia nasional nian.
 
Uma Adat Tasi-Tolu
Hanesan fatin ne’ebé estratéjiku, Tasi-Tolu moos sai hanesan terminal kapital Dili nian no iha moos eskola, merkadu, ospitál no loja. Fatin ne’e moos iha nia tasi ne’ebé furak hodi hariis, no besik tebes aeroportu internasional Prezidenti Nicolau Lobato ho distánsia 1 km.
moos.

Iha tempu kolonializmu Portugal, Tasi-Tolu sai hanesan fatin atakasaun funu mundu ba daruak entre Japaun no Austrália iha tinan 1942-1945 nian. Iha funu mundu nian ba daruak ne’e Timoroan barak mak sai vitima.

Iha tempu invazaun Indonesia, Tasi-Tolu mak sai fatin ida ne’ebé halo Missa nian ba vizita Amu Papa Saun João Paulo II nian iha loron 12 outobru tinan 1989. Husi loron ne’e, Timoroan barak mak halo protesta ba invazaun ilegal Indonezia nian, no loke mundu nia matan katak Timor-Leste moos hakarak atu ukun an.

Tasi-Tolu hanesan fatin protejidu husi governu RDTL tamba rai ne’e iha nia paisajen ne’ebé furak, no dada turista sira husi rai-laran no rai-li'ur atu mai vizita. Tambá rai Tasi-Tolu, iha foho, rai, lagoa no fatin interesante barak mak furak tebes. Fatin interesante iha Tasi-Tolu mak hanesan tuir mai ne'e:
Estatua Saun João Paulo II, hanesan fatin interesante no turizmu ne'ebé koñesidu iha Timor-Leste. Estatua furak ne'e lokaliza iha foho ida iha Tasi-Tolu nia oeste, ne'ebé iha fornteira Dili no Likisá


 
Estatua  JP
Uma adat ne'e hanesan fatin missa ba vizitasaun Papa João Puaulo II iha 12 outobru 1989.
·        Lagoa tolu
Lagoa tolu ne'ebé iha Tasi-Tolu hanesan fatin protezidu husi governu RDTL, tamba hetan manu fuik ne'ebe mak furak.

Lagoa tasi-tolu,fatin turismu joao paulo II sai hanesan mos fatin turismu ida neebe sempre atrai ema publiku sira hodi ba visita fatin hirak nee tamba fatin hirak nee mai ho nia paisagem neebe oioin no atrai tebes turista sira nia matan atu ba visita no uma adat tasi tolu sai hanesan fatin historiku ida neebe dala ruma mos timor oan sira utiliza hodi halao aktidades sira.
No iha fatin turismu Tasi tolu mos ezise flora no fauna no rikusoin barak iha tasi laran no mos iha foho Tasi-Tolu eziste animal fuik no ai-horis ne'ebe furak.


0 komentar:

Posting Komentar